Što je to open source, kako je moguce da su navedene aplikacije potpuno besplatne, dio je pitanja na koja cemo pokušati odgovoriti u ovom malom vodicu kroz ideju open source pokreta Iako pojmovi i ideje kao što su open source i besplatni softver postoje otkako je i racunarskih tehnologija, tek posljednjih nekoliko godina doživljavaju svoju punu afirmaciju i procvat. U prilog ovoj cinjenici ide podatak da gotovo na svaku komercijalnu aplikaciju bilo kojeg podrucja dolazi minimalno još jedna u potpunosti besplatna. Ipak, odredeni broj korisnika i dalje koristi komercijalni softver, bilo da ga kupuje, bilo da odlazi s one strane zakona koristeci "krekirane", "razbijene" verzije komercijalnih programa.

Open source kao takav nije iskljucivo vezan uz softver i drugim primjenama open source filozofije pozabavicemo se nešto kasnije, ali, kako smo ranije naveli, tek ovim tehnološkim kanalom open source doživljava svoj procvat. Osnovna karakteristika open source softvera nije u tome što je uobicajeno besplatan, što je osnovna karakteristika uz koju najcešce vežemo open source, nego u tome što je slobodan od licencnih ogranicenja, koja su uobicajena kod komercijalnog softvera. Pojmom slobode od licencnih ogranicenja dolazimo do pojma otvoreni kod, što je, ponavljamo, najveca snaga open source softvera. Pojednostavljeno, prema filozofiji otvorenog koda svako ko je tome vican može slobodno prilagodavati svojim željama i potrebama softver koji pripada pod ovo okrilje dokle god se obaveže da ce tako modifikovanu aplikaciju javnosti ponuditi pod istim slobodnim licencnim uslovima.

Vecina open source zagovornika ovu karakteristiku navodi kao najvecu snagu cjelokupne ideje open source softvera, ali ona je ponekad njegova najveca mana.

 Problem kod pokojih open source rješenja je u tome što pojedini korisnik odluci prilagoditi odredeno softversko rješenje svojim potrebama, koje nije prilagodeno potrebama nekog drugog korisnika, a pod uslovom da taj korisnik nije vican ranije spomenutom "kompajliranju", softver mu postaje neupotrebljiv. Ovu cinjenicu kao najvecu manu navode i zagovornici komercijalnih proizvoda jer njihova rješenja, ako to odlucite platiti, prilagodena su potrebama gotovo svih korisnika, te ako naidete na problem sa svojim komercijalnim softverom, službena podrška kompanije koja je softver izradila ucinice gotovo sve da bi vam ga pomogla riješiti, naravno, pod uslovom da za to ponovo platite.

Komercijalne kompanije, tj. proizvodaci komercijalnog softvera, nasladuju se ovom prednošcu nad besplatnim softverom, ali kako ce sljedeci primjer pokazati, stvari se na ovom polju uveliko mijenjaju.

Vjerovatno nema korisnika racunara i Interneta koji nije cuo za internetski pretraživac Firefox organizacije Mozilla, koju su osnovali entuzijasti open source pokreta. Firefox je u samo nekoliko godina, od 0.1 verzije do 2.0.0.1 verzije izrastao u internetski pretraživac koji od dominantnog Internet Explorera Microsofta krade sve znacajniji dio tržišta.

Istraživaci koji su još sredinom šezdesetih radili na projektu ARPANET koristili su proces nazvan Request for Comments, koji je ukljucivao rad zajednice korisnika na ovom projektu razvoja telekomunikacijskih mreža, a koji je 1969. godine rezultovao nastankom Interneta kakav danas poznajemo. Odredeni podaci o open source ideji sežu još i dalje, do pedesetih godina prošlog vijeka kada je IBM distribuirao svoje operacijske sisteme u izvornom obliku te je osnovao grupu korisnika SHARE da saraduju na razvoju njegovih projekata.

Kao klijent elektronicke pošte, pod uslovom da ste korisnik kojeg zadovoljava aplikacija poput Outlook Expressa, predlažemo prelazak na Thunderbird, još jedan od radova organizacije Mozilla. Aplikacije za gledanje video-zapisa najcešce treba opremiti dodatnim paketima kodeka. a kako bi se bilo koji video-zapis uspješno zavrtio softverska rješenja VLC media player ili Mplayer open source dolaze opremljena svim mogucim i nemogucim kodecima i gotovo da nema video-zapisa koji ne mogu zavrtjeti. Kancelarijski paket aplikacija Microsoft Office košta znatnu kolicinu novaca, dok cete OpenOffice dobiti u potpunosti besplatno, a koristite li uobicajeno iskljucivo Word, necete primijetiti da radite na open source varijanti aplikacije za obradu teksta.

Mogli bismo ovako unedogled. Kao što smo ranije naveli, na koju god komercijalnu aplikaciju pomislite ili je koristite, dolazi barem jedan pandan iz tabora open source zajednice.

* Nezavisne, 19.02 2007